PROGRAM 3. LUTKARSKOG FESTIVALA UČITELJSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
3. LUF UF 2025





PREUZMITE PROGRAM 3. LUTKARSKOG FESTIVALA
UČITELJSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU 3. LUF UF

PREDAVANJA
Helena Korošec

Helena Korošec završila je razrednu nastavu na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani obranom diplomskog rada "Kazališne radionice u osnovnoj školi". Godine 2004. završila je znanstveni magisterij u kojem je istraživala ulogu lutke u komunikaciji u nastavi. Od 2000. godine u radnom je odnosu na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani, isprva kao asistentica, a danas u zvanju docentice na različitim odsjecima — predškolski odgoj, razredna nastava, specijalna i rehabilitacijska pedagogija i socijalna pedagogija. Na tim je programima nositeljica različitih kolegija umjetnosti, s naglaskom na lutkarko-kazališnom izražavanju. Područja njezinog znanstvenog rada su učenje i podučavanje umjetničkim medijima, uloga lutke i kreativne drame u različitim kontekstima, u vrtićima, školama, u radu s ranjivim skupinama i osobito značenje kulturno-umjetničkog odgoja u obrazovnom sistemu. Doktorirala je 2015. godine na Pedagoškom fakultetu u Ljubljani s temom "Uloga lutke u socijalnom ponašanju djeteta". Njezina bibliografija obuhvaća znanstvene, stručne i konferencijske radove o uporabi lutaka i drame u odgoju i o utjecaju tih medija na razvoj djeteta i mladih. Članica je međunarodnog udruženja UNIMA komisije za lutku u obrazovanju i međunarodnog udruženja IDEA — International Drama Education Association. Posljednjih godina svoj stručno-znanstveni rad dopunjava zvučnom terapijom iz perspektive individualne terapije i grupne zvučne umjetničke terapije, o kojima također piše radove i izlaže na konferencijama.
Istraživanje umjetnosti- stvaranje lutkarske predstave- otkrivanje sebe i svijeta
Na Pedagoškom fakultetu u Ljubljani, na Odsjeku za predškolski odgoj, već nekoliko godina provodimo programe koji povezuju iskustva učenja studenata s kreativnim projektima u suradnji s umjetnicima i kulturnim institucijama. Svoj rad i stvaralaštvo studenti nastavljaju u pedagoškom radu s djecom u vrtićima i školama. U tim projektima istražuju mogućnosti umjetničkog izražavanja, pri čemu uvijek polaze od okruženja – najčešće aktualnih izložbi u MGML-u (Muzeju i galerijama grada Ljubljane). Projekti su procesno orijentirani, traju nekoliko mjeseci i obično rezultiraju javnom prezentacijom u okruženju koje ih je inspiriralo. Susret s umjetničkim djelom i/ili umjetnicima polazište je i nadahnuće za stvaranje priča u okviru kolegija Lutkarstvo, čiji je cilj dublje razumijevanje (lutkarske) umjetnosti te otkrivanje pozitivnih učinaka umjetničkog izražavanja – kako na studente, tako i na djecu s kojom rade. U ovom predavanju donosimo primjere takvih projekata te prikaz učenja i poučavanja kroz umjetničko iskustvo, koje povezuje učitelje, odgojitelje, umjetnike različitih profila i kustose s djecom, učenicima i studentima. Ovakvim pristupom potičemo studente i djecu na samostalno istraživanje i produbljivanje znanja na više razina. Istovremeno, kroz umjetnost razvijaju i svoje emocionalne i estetske sposobnosti, što značajno doprinosi njihovom cjelovitom osobnom razvoju.
Radionica: Maštom od slike do lutke
Ova radionica vodi sudionike na kreativno putovanje od vizualne inspiracije do stvaranja vlastite lutke i priče. Polazište će biti odabrana slika, koja će potaknuti maštovito istraživanje, interpretaciju i oblikovanje lutkarskog lika. Kroz proces izrade, sudionici će razvijati vještine pripovijedanja i otkrivati kako se emocije i priče mogu prenijeti kroz lutku. Radionica je osmišljena kako bi potaknula kreativnost, povezala vizualnu umjetnost s lutkarstvom te omogućila sudionicima da kroz umjetnički izraz razviju osobni i izražajni odnos prema pripovijedanju.
Maja Verdonik

Maja Verdonik (1962.) izvanredna je profesorica na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, gdje predaje kolegije iz područja dječje književnosti i medijske kulture. Redovni studij hrvatskog jezika i književnosti završila je na Pedagoškom fakultetu u Rijeci 1986. godine, magistrirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1998. godine, a doktorirala na Filozofskom fakultetu u Rijeci 2008. godine temom Gradsko kazalište lutaka u Rijeci i hrvatska lutkarska scena (1960. – 2004.) čime je stekla akademski stupanj doktora humanističkih znanosti. Predmet znanstvenog interesa Maje Verdonik su dječja književnost, medijske transpozicije književnih djela namijenjenih djeci i mladima, te povijest riječkoga lutkarstva. Popis objavljenih radova i drugih aktivnosti Maje Verdonik dostupan je na poveznicama: https://portal.uniri.hr/Portfelj/800 i
https://scholar.google.hr/citations?user=bgemQZoAAAAJ&hl=hr .
Lutkarske adaptacije priča Hansa Christiana Andersena
Među adaptacijama za lutkarske pozornice nalaze se bajke i priče danskog književnika Hansa Christiana Andersena (Odense, 1805. – Kopenhagen, 1875.). Prema znanstvenim spoznajama iz područja književne teorije pojedine Andersenove bajke i priče sadrže karakteristike dramskih tekstova bliske scenskim izražajnim sredstvima lutkarskog kazališta. Oživljavanje neživog kao što su predmeti, igračke ili životinje i biljke, prisutno u pojedinim Andersenovim pričama, imanentno je lutkarskom kazalištu kao scenskom izrazu u kojem je animacija lutke bitna karakteristika. Pojedine Andersenove priče sadrže karakteristike žanra fantastične priče, preciznije pomak u irealno što je također povezano s lutkarskim scenskim izrazom. Predavanjem će biti predstavljene lutkarske adaptacije odabranih Andersenovih priča, izvedene na pozornicama hrvatskih i slovenskih lutkarskih kazališta tijekom druge polovice 20. i prvih desetljeća 21. stoljeća. Riječ je o pričama: Postojani kositreni vojnik, izvedenoj u Kazalištu lutaka Zadar 1978. godine, Djevojčica sa žigicama, izvedenoj u Gradskom kazalištu lutaka Rijeka 1995. godine i u Dječjem kazalištu Branka Mihaljevića u Osijeku 1996. godine, Slavuj, izvedenoj u Gradskom kazalištu lutaka Rijeka 2009. godine, te Palčica, izvedenoj u Gradskom kazalištu lutaka Split 2020. godine i u Lutkarskom kazalištu Ljubljana 2023. godine. Cilj izlaganja je prikazati povezanost Andersenovih priča s lutkarskim kazalištem te karakteristike pojedinih njihovih lutkarskih izvedbi kako bi se odgovorilo na pitanje: što Andersenove priče čini izvedivima na lutkarskoj sceni?
Ivana Milković
Ivana Milković je izvanredna profesorica na Katedri za obrazovanje učitelja engleskoga jezika na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je ujedno i voditeljica Centra za istraživanje dječje književnosti i kulture (CIDKK). Na učiteljskom studiju predaje kolegije povezane s dječjom književnošću, kulturom i književnošću u nastavi Engleskoga jezika. Usavršavala se na znanstvenim i stručnim programima u Hrvatskoj i inozemstvu. Sudjelovala je u domaćim i inozemnim istraživačkim projektima u području filologije i primijenjene lingvistike. Njezini su glavni istraživački interesi dječja književnost i kultura, književnost u nastavi materinskoga i stranoga jezika, poučavanje engleskoga jezika u djetinjstvu, prevođenje dječje književnosti i kulture te prevoditeljske strategije. Članica je Hrvatske udruge istraživača dječje književnosti i Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku te zamjenica glavne urednice časopisa za istraživanje dječje književnosti i kulture Libri & Liberi.

Slikovnice i pripovijedanje priča
Slikovnice su poseban oblik dječje književnosti kojega krasi ispreplitanje verbalnog i vizualnog diskursa u tvorbi priče. Karakterizira ih slojevitost i ogroman potencijal za razvijanje različitih vrsta vještina i pismenosti, od vizualne i verbalne, do emocionalne i kulturne pismenosti te kritičkoga mišljenja. Stoga imaju važnu ulogu u razvoju jezičnih, kognitivnih i socijalno-emocionalnih vještina djece. Kroz kombinaciju verbalnog i vizualnog izraza, one potiču maštu, razvijaju ranu pismenost te olakšavaju usvajanje i razumijevanje priče. Pripovijedanje priča je dinamičan proces koji nadilazi čitanje teksta. Budući da svaka priča predstavlja specifičan način organizacije i tumačenja svijeta, pripovjedač preuzima odgovornu ulogu posrednika između pisane priče i njezine recepcije. Pritom pripovjedač mora koristiti glas, gestu, mimiku, ponekad rekvizite i niz drugih alata koji će omogućiti angažiranje slušatelja i njegovo uključivanje u pričosvijet. Ovim će se predavanjem predstaviti različiti stilovi i metode pripovijedanja, uz poseban naglasak na primjere dobre pripovjedne prakse. Cilj predavanja je iskusiti dobrobiti pripovijedanja priča i korištenja slikovnica, te sudionicima omogućiti dublje razumijevanje dobrobiti pripovijedanja i korištenja slikovnica u odgojno-obrazovnom kontekstu. Ponudit će se konkretne smjernice za uspješno korištenje slikovnica i pripovijedanje priča. Kroz interaktivne aktivnosti polaznici će steći praktična znanja i alate koji će im pomoći u oblikovanju vlastitog pripovjednog izraza te u implementaciji slikovnica i pripovijedanja u svakodnevni rad s djecom.
Iva Nemec
Iva Nemec sveučilišna je specijalistica je dramske pedagogije zaposlena na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu gdje sudjeluje u realizaciji nastave iz kolegija Dramski odgoj, Scenska kultura i Lutkarstvo i scenska kultura. Dobitnica je nagrade Hrvatskog centra za dramski odgoj (2023.) za izniman doprinos, afirmaciju i razvoj dramskopedagoške struke u Hrvatskoj i van njezinih granica. Osnivačica je udruge Kaleido, u kojoj od 2010. djeluje kao dramska pedagoginja, voditeljica brojnih dramskopedagoških projekata te Putujućeg festivala kamišibaj kazališta – Teatrin. Autorica je knjige Ne(Istra)Žena – nevidljiva povijest istarskih žena (2012.), priručnika Početnica kamišibaja – osnove pripovijedanja s pomoću slika (2023.) te jedna od autorica priručnikaIgrom do (spo)razumijevanja (2020.). Područje njezina interesa je dramska pedagogija i primjenjeno kazalište za djecu. Pokretačica je biblioteke Šlagvort koja se bavi primjenjenim kazalištem za djecu. Zaljubljenica je u slikonarativnu umjetnost kamišibaja koju od 2018. godine u Hrvatskoj promiče putem brojnih seminara, predavanja, radionica, festivala i produkcijom kamišibaj priča (Orač Dragonja, Neistražena, Tužna muha i dr.). Uz umjetnički rad aktivno se bavi i znanstvenim radom, provodi istraživanja, piše radove i izlaže ih na međunarodnim konferencijama.

Multimodalna umjetnost kamišibaja
Kamišibaj je japansko sliko-narativno kazalište. Na susretu ćemo se upoznati s medijem kamišibaja kao umjetnosti ali i kao multimodalnog medija u radu s djecom. Predavanje će predstaviti njegovo ishodište te dati uvid u modifikacije koje doživljava u novije doba i segmente koji se kroskurikularno mogu uplesti u odgojno-obrazovne procese. Nakon predstavljanja medija uslijedit će nekoliko izvedbi putem kojih će se predstaviti struktura i zakonitosti izvedbe kamišibaja; govoriti o sinesteziji različitih umjetnosti koje u sebi objedinjuje; ukazati na njegovu pedagošku vrijednost i potencijal za podučavanje multimodalne pismenosti.
Radionica: Stvaranje kamišibaj priče
Tijekom radionice sudionici će se upustiti u izradu vlastite kamišibaj priče tijekom koje će upoznati osnovne zakonitosti medija kao izvedbene umjetnosti u kojoj pripovjedač ruši četvrti zid ali ne postaje glumac, već poštoje format i prostor slikovaracije.
Kristina Horvat Blažinović
Kristina Horvat Blažinović rođena je 1970. godine u Čakovcu gdje završava osnovnu i srednju školu. Od 1979. do 1988. god. pohađa Školu animiranog filma u Čakovcu (ŠAF). Diplomirala je slikarstvo n Akademiji za likovno umetnost u Ljubljani, u klasi Gustava Gnamuša, a zatim 2008. godine magistrirala na poslijediplomskom studiju videa (Akademiji za likovno umetnost in dizajn u Ljubljani). Godine 2020. obranila je doktorat na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, pod nazivom "Realno i simboličko u poetici umnoženih ekrana i slika". Od 2007. god. do danasu stalnom je radnom odnosu na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u zvanju redovite profesorice. Umjetnički djeluje od 1993. godine. Samostalno izlaže u Hrvatskoj i Sloveniji, te grupno u zemlji i inozemstvu (Maribor, Ljubljana, Beč, Schramberg, Szigetvar, Stuttgard, Zurich, Pariz). Fundus umjetničkih djela obuhvaća slike, crteže, skulpturalne objekte, video, video i multimedijalne instalacije, animirani film, performans, grafički dizajn i kazališne lutke. Autorica je nekoliko glazbenih videospotova, videoscenografije za kazališnu predstavu Odiseja 2001. (K.R. Gustl & ZeKaeM Zagreb). Članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika. Živi i radi u Zagrebu.

Perzistencija vida i stop animacija
Na predavanju se upoznajemo s različitim žanrovima animiranog filma, s osnovnim postupcima i načinima njegove izrade, pri čemu je u prvom planu tehnika stop-animacije. Tematizira se pojava perzistencije vida, tj. tromosti oka, što nam omogućuje stapanje sličica u filmsku sliku i filmski doživljaj slika u pokretu. Upoznajemo se s eksperimentima, otkrićima i optičkim igračkama, koji su doveli do izuma filma, s pojmovima: kadar, faze pokreta, ekstremi, sličica po sličicu (engl. frame by frame), piksilacija ( engl. pixilation), itd., te sa značajnim autorima i antologijskim primjerima animiranih filmova snimljenih tehnikom stop-animacije. Odgovorit ćemo na pitanje: Kako nastaje animirani film? i Kako filmski "pokrenuti" lutke, predmete, slike i ljude?
Marijana Županić Benić

Marijana Županić Benić izvanredna je profesorica na katedri Umjetničkog područja na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu gdje predaje predmete Metodika likovne kulture, Prostorno-plastičko oblikovanje, Vizualno oblikovanje lutkarske predstave i Kreiranje lutkarskog filma stop animacijom. Pročelnica je Odsjeka za odgojiteljske studije. Na Filozofskom fakultetu u Splitu na studiju Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja vodi kolegij Likovna dramaturgija i lutkarska tehnologija. Doktorirala je pedagogiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Umjetničkim i umjetničko- pedagoškim radom bavi se više od dvadeset i pet godina, isprva kao članica studentskog ansambla Fasade (ZKM), zatim kao umjetnička pedagoginja u lutkarskom studiju Zagrebačkog kazališta mladih, mentorica u školi stvaralaštva Novigradsko proljeće te kao voditeljica brojnih stručnih usavršavanja za odgojitelje i učitelje iz umjetničkog područja. Bila je izvođač i autor (kreatorica lutka, scenografkinja) u kazališnim predstavama te je izlagala radove na samostalnim i mnogim međunarodnim i skupnim izložbama. Članica je ULUPUH-a, UNIMA-e i HDLU-a te INSEA-e i predsjednica ULUPUH-ove Sekcije za oblikovanje igračaka i lutaka. Autorica je knjige "O lutkama i lutkarstvu" (2009) i "Lutka/r/stvo i dijete"(2019). Suosnivačica je međunarodne umjetničko-znanstvene konferencije "Arts and creativity in education" ACE Zagreb. 2022. pokrenula je i osnovala Lutkarski festival Učiteljskog fakulteta LUF UF. Uz umjetnički rad aktivno se bavi i znanstvenim radom, provodi istraživanja, piše radove i izlaže ih na međunarodnim konferencijama.
Likovna dramaturgija lutkarske predstave
Likovna dramaturgija ključan je element lutkarske predstave jer oblikuje vizualni identitet, atmosferu i simboliku scenskog izričaja. U ovom predavanju analizirat ćemo kako se likovni elementi – boja, oblik, materijal, svjetlo i prostor – usklađuju s dramaturškim konceptom i utječu na percepciju gledatelja. Posebna pozornost posvetit će se ulozi lutke kao središnjeg izražajnog sredstva te načinima na koje njezin dizajn, stilizacija i pokret podržavaju naraciju i emocije predstave. Razmatrat ćemo i funkciju scenografije, rekvizita i kostima u stvaranju vizualne koherentnosti te povezivanju različitih slojeva značenja unutar predstave. Cilj je potaknuti promišljanje o tome kako likovni elementi mogu postati aktivni sudionici scenske radnje te kako kroz njih možemo graditi atmosferu, emocije i značenja unutar lutkarskog kazališta.
Radionica: Lutka ili materijal
Radionica se sastoji od niza praktičnih vježbi, improvizacija koje sudionike usmjeravaju prema otkrivanju lutke i lutkarskog mišljenja u različitim materijalima, svakodenvnim predmetima. Propituju se granice lutke i u kojem trenutku materijal ili predmet postaje lutkom pred očima promatrača. Sudionici će stvarati kratke etide, a stečeno iskustvo moći će primijeniti u radu s djecom.

RADIONICE
Gabrijela Šimić

Gabrijela Šimić stvara lutke i njihove čarobne svijetove već gotovo 25 godina. Od 2004. izlaže na samostalnim i skupnim izložbama, a povremeno vodi i radionice. Prilikom izrade lutaka kombinira različite tehnike i materijale (najviše polimernu glinu, papirnu glinu, pletenje, heklanje i vez). U svojem radu trudi se istražiti narodne predaje, slavensku mitologiju, bajke i arhetipove, u čemu uglavnom i pronalazi inspiraciju. Uz lutke, pod pseudonimom Vilenica Savska, izrađuje i nakit inspiriran likovima iz bajki, mitova i predaja. Članica je ULUPUH-a (Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti) i HULULK-a (Hrvatska udruga likovnih umjetnika i likovnih kritičara).
Modeliranje lica lutke od polimerne gline
Lice lutki daje život, dušu, ekspresiju. Izrada lica često je trenutak stvarnog oživljavanja i prepoznavanja lutke, ponekad podsvjestan, negdje u našoj unutarnjoj impresiji. Na radionici ćemo modelirati lice za jednostavniju ginjol lutku ili lutku za prst, korak po korak - od pripreme polimerne gline, izrade lica starosti i raspoloženja po želji, do bojanja i pečenja. Istovremeno, proći ćemo kroz vrste (ne)potrebnih alata, od onih koje možemo pronaći kod kuće do kupovnih, vrsta lakova i boja koji se na polimernoj glini mogu koristiti, načina izrade kalupa, te osnove procesa izrade lica i glave za složenije lutke (npr. marionete ili stop-motion lutke). Polimerna glina je zahvalna za izradu dijelova lutaka kao što su glava, šake i stopala. Jednostavna je za korištenje, relativno je lagana te je otporna na udarce i vodu. Svaki sudionik svoje će lice ponijeti kući gdje mu može podariti i ostatak tijela.
Katarina Kolega

Katarina Kolega završila je studij kroatistike, komparativne književnosti i teatrologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U Centru za psihodramu završila je trogodišnju edukaciju za psihodramskog koterapeuta, a zvanje dramskog pedagoga stekla je pri Hrvatskom centru za dramski odgoj. Stalno je zaposlena u Redakciji za kulturu Prvog programa Hrvatskoga radija, gdje uređuje kulturni magazin Katapultura te emisiju o književnosti Kutija slova, a na Trećem programu Hrvatskog radija uređuje emisiju o kazalištu Theatralia. Stalna je suradnica u časopisu "Kazalište", povremeno piše za dvotjednik u kulturi "Vijenac" te za portal hrvatskoglumiste.hr Dvadeset godina bila je honorarna dramska pedagoginja u Dramskom studiju Učilišta Zagrebačkog kazališta mladih, današnjem Učilištu Zvjezdana Ladika, sa svojim skupinama nastupala je na različitim festivalima (Assitej, SKAZ), a na SKAZ-u je 2018. nagrađena za najbolji tekst. Vodila je dramske radionice za socijalne radnic(k)e, učitelj(ic)e, nastavnice, odgajatelji(c)e u sklopu udruge Suncokret te na LUF UF festivalu. Autorica je monografije "Dvadesetogodišnje putovanje" nezavisnog kazališta za djecu i mlade Mala scena i knjige uspomena "Pričaj mi o Ribnjaku" za koju je 2023. dobila priznanje Hrvatskog centra za dramski odgoj. Članica je Hrvatskog centra za dramski odgoj, Hrvatskog društva kazališnih kritičara i teatrologa te Hrvatskog centra ITI (International Theatre Institut).
"A BE CE DE - Priča priču prede"
Na koje se sve načine možemo igrati sa slovima? Kako ih možemo utjeloviti? Može li se od abecede napraviti predstava? Na ovoj radionici kroz vježbe fizičkog teatra i pantomime, dramske igre sa slovima i glasovima, glumačke vježbe i improvizacije osmišljavat ćemo etide koje mogu prerasti u predstavu, otkrivati što slova govore o nama, sanjat ćemo razne svjetove uz pomoć abecede i na kraju od svega što izmaštamo napravit ćemo malu predstavu. Radionica je osmišljena za stručnjake koji rade s predškolcima i prvašićima.
Josipa Kraljić

Josipa Kraljić, prof., umjetnička savjetnica na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, aktivno sudjeluje u organizaciji i vođenju umjetničko - edukativnih glazbenih radionica usmjerenih na glazbeni odgoj djece te edukaciju odgojitelja i učitelja. Svojim pedagoškim i stručnim radom značajno doprinosi na području Metodike glazbene kulture, pružajući praktične smjernice za implementaciju glazbenih aktivnosti u radu s djecom. Autorica je priručnika "Pjesmom kroz igru", koji sadrži zbirku pjesama, igara s pjevanjem, brojalica te literaturu za slušanje glazbe namijenjenih djeci rane i predškolske dobi, opremljenog s 3 cd-a.Koautorica je Maštostvaraonice, priručnika koji sadrži predloške za osmišljavanje kreativnih radionica u nastavi i produženom boravku. Suradnica je na institucijskim, umjetničkim i projektima Hrvatske zaklade za znanost.
Glazbeno putovanje: Ritmovi, melodije i kreativno izražavanje
Ova radionica vodi sudionike na glazbeno putovanje kroz svijet tonova, ritmova i melodija. Kroz interakciju, polaznici će istraživati različite glazbene aktivnosti, učiti o osnovama ritma, melodije, tempa i dinamike te razvijati osjećaj za kreativno izražavanje putem glazbe. Kroz igru, improvizaciju i zajedničko stvaranje glazbe, sudionici će razviti osjećaj za ritam kroz zabavne ritmičke vježbe i igre, primijeniti osnovne glazbene pojmove na praktičan i zabavan način te razvijati suradnju kroz timski rad u stvaranju melodija i ritmova. Ciljevi radionice su potaknuti sudionike na slobodno izražavanje kroz glazbu i ritam, omogućiti im razumijevanje pojmova poput metra, ritma, harmonije i melodije kroz praktične aktivnosti. Ujedno radionicom želimo potaknuti timski rad, suradnju i zajedničko uživanje u stvaranju glazbe te unapređenje slušnih i motoričkih vještina. Sudionici će nakon radionice steći šire razumijevanje glazbe, razviti kreativnost i uživati u zajedničkom stvaranju u opuštenoj i poticajnoj atmosferi.
Margareta Peršić

Margareta Peršić, rođena je u Zagrebu 1976. gdje je 2000. godine završila Pedagošku akademiju na temu "Priča, slika, slikovnica". Proteklih dvadeset i osam godina aktivno živi umjetnost; piše, slika, ilustrira, žonglira, oblikuje lutke i igračke, režira, izrađuje scenografije, pripovijeda. Margareta je sudjelovala na mnogim pedagoškim projektima kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu te vodila i izvodi brojne lutkarske, dramske, pripovjedne i likovne radionice. Kao pripovjedačica, posljednje dvadeset i dvije godine potpisuje se jedinstvenim, autorskim izričajem u pripovjednim predstavama u sklopu kulturnih i umjetničkih manifestacija, u knjižnicama, muzejima kulturnim i odgojno- obrazovnim ustanovama, a posljednjih osam godina kao vanjska suradnica Školske knjige na književnim susretima po školama diljem Hrvatske. Aktivna je članica ULUPUH-a u sekciji za izradu igračaka i lutaka te sekciji za ilustraciju, karikaturu, strip, animirani film i primijenjeno slikarstvo i HDLUa. Članica je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika (HZSU) od 2010. godine te Hrvatskog centra za dramski odgoj (HCDO). Imala je pedeset i četiri te sudjelovala na devedeset grupnih izložbi. Ilustrirala je devetnaest slikovnica i dobitnica je nekoliko nagrada za svoj rad.2017. godine diplomirala je na Institutu za waldorfsku pedagogiju u Zagrebu (IWP). Od 2021. sudjeluje u projektu Primorsko-goranske županije "Putovima Frankopana" , gdje provodi pripovjedno- likovne radionice za djecu i odrasle. Za isti projekt ilustrirala je osam slikovnica. Osmislila je i vodila europski projekt "Knjige naših ulica", napisala, režirala i izvodi pripovjednu predstavu prve takve vrste, pod nazivom "Ples uz vjetar", a nakon nje monodramu "Regoč i ja", u čast 150. rođenju I. B. Mažuranić. 2024. u suradnji s Hrvatskom knjižnicom za slijepe i slabovidne ostvaruje zvučni zapis narodnih bajki pod nazivom "Pričom te zovem". 2022. pokreće projekt pod nazivom "Brodarica" u kojem spaja 4 elementa: vodu, zrak, vatru i zemlju i uključuje ljude pozivom na pisanje, u Tihoj slikovnici za odrasle pod nazivom "Riječ", a u četvrtoj knjizi pod nazivom "Herbarij duša", oslikava njihove priče. Brodarica zbirka slikopisa 2023. proglašena je suvenirom grada Krka.
Golem
Čitala sam da je Bog stvorio čovjeka od praha zemaljskog ili od gline. Prema židovskoj mitologiji, biće napravljeno od blata može se oživjeti pomoću magije. Takvo biće ne posjeduje slobodnu volju već se potčinjava volji gospodara. Neki izvori kažu da je prva lutka načinja od gline. Na ovoj radionici upoznati ćemo se s glinom kao oblikovnim, likovnim i terapeutskim alatom i sredstvom u poticaju govornog izražavanja. i oblikovanja emocija. Polaznici će izraditi svojeg Golema i kreirajući ga stvoriti i ispričati priču.
Ivana Tičić

Ivana Tičić, mag. praesc. educ. Rođena u Vinkovcima 1972. godine, živi s obitelji u Zadru, zaposlena je u DV Radost Zadar kao odgojiteljica predškolske djece. Od 1995. godine se povremeno i amaterski bavi lutkarstvom kao glumica, režiser ili dramski voditelj na raznim edukacijama i pripremama lutkarskih predstava. Osim u svojoj radnoj sredini dječjeg vrtića, aktivna je u strukovnoj Udruzi odgojitelja Maraške, te volontira u raznim ustanovama i na lokalnim manifestacijama gdje koristi praktična znanja iz lutkarstva i dramske pedagogije. Vodi radionice za odgojitelje, roditelje i djecu vrtićke i školske dobi. Putem neformalnog obrazovanja stekla je certifikat za voditeljicu dramsko-pedagoških aktivnosti i metoda primijenjenog kazališta.
Od igračke do scenske lutke
Radionica započinje kratkim predstavljanjem voditeljice, nakon čega će se održati vježba za podizanje radne atmosfere te interaktivna igra za upoznavanje sudionika. Nakon uvodnih aktivnosti, sudionici će se rasporediti u prostoru učionice i započeti s izradom ginjol lutaka koristeći odbačene platnene i plišane igračke. Bit će im predstavljeni i drugi tipovi scenskih lutaka te razni predmeti koji se mogu koristiti u lutkarskom kazalištu. Svaki sudionik imat će priliku izraditi vlastitu ginjol lutku od tkanine i ponuđenih materijala, koja će mu ostati kao uspomena i podsjetnik na sudjelovanje. Ukoliko vremenski okvir radionice to dopusti, završni dio bit će posvećen kratkoj dramatizaciji kako bi sudionici mogli isprobati svoje lutke u scenskom izrazu.
Ljerka Pukec

Ljerka Pukec, rođena je 16.06.1965. u Donjoj Rijeci kod Križevaca. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Predškolski odgoj. Radi u dječjem vrtiću Milana Sachsa u Zagrebu kao odgojiteljica savjetnica. Radovi su joj uvršteni u čitanke za za osnovnu školu- razredna nastava te u priručnike za Zdravstveni i Građanski odgoj. 2022. godina u surdnji s Crvenim križem Hrvatske izdaje slikovnicu Drvo dobrih djela (tema: humanost, volontiranje, doniranje). 2023. godina u suradnji s Crvenim križem Hrvatske slikovnica Žabac i izgubljeni dom (tema : klimatske promjene). 2024. godina u suradnji s Crvenim križem hrvatske slikovnica: Neobično putovanje djeca u ratu, imigracije – djelatnost Crvenog križa, prevedena i na ukrajinski). 2024. zbirka igrokaza Veliki san, mali miš, Školska knjiga. Piše igrokaze, priče i pjesme za djecu i odrasle na hrvatskom standardnom jeziku i kajkavskom narječju. Pedesetak radova objavljeno joj je u dječjim časopisima (Smib, Prvi izbor, Radost), a sudionik je brojnih recitala i pjesničkih večeri. Na 4. Krapinskoj večeri dobila je nagradu za najbolju priču "Bukva i drveni konjić" koja je objavljena u zborniku pod nazivom "Riba u orlovom kljunu".7. Matičin književni natječaj "Turopoljska poculica" dodijelio joj je nagradu za kratku priču Ogranka Matice hrvatske Velika Gorica (najbolji rad na standardnom hrvatskom jeziku kratka priča pod nazivom ("Artur").Treći recital kajkavske poezije " Stara lipa", Vrbovec 2021. dodjeljuje joj prvu nagradu za pjesmu Pievci šari. Prezentira vlasstitu praksu na seminarima u gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji na teme o dramsko-scenskim igrama djece rane i predškolske dobi i poticanja ranog govorno-jezičnog razvoja.
Igrajmo se igrokazima- radionica dramske igre
Radionica će pružiti priliku sudionicima da istraže dramski izričaj kao alat za poticanje pozitivne komunikacije u vrtiću i školi. Uvodni dio donosi kratko izlaganje o važnosti dramskog izražavanja, nakon čega će sudionici kroz igrokaz Djetelina s četiri lista promišljati aktivno sudjelovati u interaktivnim aktivnostima. Središnji dio radionice posvećen je kreativnom radu u grupama pod nazivom Igrokazi u šeširu. Sudionici će izrađivati rekvizite za postojeće igrokaze, osmišljavati nove i na kraju ih prezentirati. Kroz različite forme – od klasičnog igrokaza do ozvučene priče i kazališta sjena – istražit će se mogućnosti dramskog izraza u pedagoškom kontekstu. Igrokazi poput Djedov šešir, Pijetao bez posla ili Tužni kelj omogućit će raznolike pristupe scenskom pripovijedanju, dok će priča Putovanje vizualizirati prirodne pojave kroz pokret i simboliku. Radionica je zamišljena kao dinamično i inspirativno iskustvo koje potiče kreativnost, timski rad i scensku ekspresiju, pružajući sudionicima alate za primjenu dramskog izričaja u radu s djecom.

Vanja Šuško
Vanja Šuško svoj put plesača suvremenog plesa započela je u osnovnoj Školi za ritmiku i ples te kasnije srednjoj Školi suvremenog plesa Ane Maletić. Nakon školovanja bila je dio baletnog ansambla GK Komedija gdje je sudjelovala u svim tada aktualnim mjuziklima i operetama (Jesus Christ Superstar, Kosa, Mala Floramy, Tko pjeva zlo ne misli i drugi). Trenutno je zaposlena kao odgojitelj savjetnik u dječjem vrtiću Sunčana. Radionice za odgojitelje vezane uz plesnu umjetnost provodi kontinuirano više od 10 godina. U suradnji s AZOO provodila je edukacije za odgojitelje u Zagrebu i Varaždinu te na stručnim skupovima diljem Hrvatske.
Pokret kao izražajno sredstvo
Pokret je jedan od najsnažnijih načina neverbalnog izražavanja, sposoban prenijeti emocije, misli i priču bez riječi. Ova radionica omogućit će sudionicima da istraže pokret kao sredstvo izražavanja kroz svjesnost vlastitog tijela, improvizaciju i interakciju. U prvom dijelu radionice sudionici će se upoznati sa svojim tijelom i njegovim mogućnostima kretanja. Kroz različite vježbe osvještavat će svoje držanje, ravnotežu, snagu i fluidnost pokreta. Fokus će biti na otkrivanju prirodnih tijekova pokreta, individualnih izražajnih potencijala te prepoznavanju tijela kao sredstva komunikacije. Drugi dio radionice usmjerit će se na kvalitete pokreta. Kroz vođene vježbe i improvizaciju sudionici će istraživati kako se pokret može prilagoditi različitim emocijama, ritmovima i karakterima. Posebna pažnja posvetit će se prepoznavanju i razlikovanju kvaliteta pokreta. Kako bi proširili svoje iskustvo pokreta u interakciji, sudionici će osobni pokret nadograditi kroz rad s partnerom ili zamišljenom lutkom. Ova vježba omogućit će im da istraže odnos između pokreta i reakcije, prilagodbe i zajedničkog ritma, što je ključno u radu s lutkama i scenskim izvođenjem.
Anita Tolić

Anita Tolić rođena je u Imotskom gdje završava osnovnu i srednju školu (kulturno- umjetničku). Nakon završetka stručnoga studija predškolskoga odgoja (2008. - 2011.) zapošljava se u DV Jordanovac, a od 2013. zaposlena je u DV Grigora Viteza. Stručno se usavršavala na Katehetskom institutu Katoličkoga bogoslovno-ga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (2014. - 2016.) za odgojiteljicu u vjeri. Sudjelovala je u projektu slikovnice Brojkozemska u Mandala studiju te završila program oblikovanja slikovnice za odgojitelje, prof. Antonije Balić Šimrak, u sklopu Učiteljskoga fakulteta (2014.). Završila je edukaciju u Stručno-razvojnom centru za poticanje cjelovitoga razvoja djece kroz područje likovnosti (2020.), u sklopu koje je sukreirala internetsku stranicu Arttable. Na 1. Umjetničko-znanstvenoj konferenciji predstavljen je istraživački rad u obliku video-eseja Umjetnost koju osjećamo te je objavljen kratki znanstveni članak u zborniku radova. Uključuje se u razne projekte na platformi eTwinninga. Suradnik je Art-Media Lune; udruge koja promiče umjetnost, kulturu i šport u odgoju i obrazovanju te izlaže na stručnim skupovima iste. Godine 2022. napredovala je u zvanje mentora. Voditeljica je različitih radionica za odrasle. Video-esej Dodir gline predstavljen je na ENNEA međunarodnoj znanstveno-stručnoj konferenciji (2022.). Na prvoj međunarodnoj znanstveno umjetničkoj konferenciji Artfulness 2023. izlaže na temu Dramskom igrom do umjetničkih ostvarenja. 2023. Postala je viša savjetnica NKU-a HBK za predškolski vjerski odgoj.
Nada Gudek

Nada Gudek, odgojiteljica s dugogodišnjim iskustvom u radu s djecom rane i predškolske dobi, magistra je ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. S više od 25 godina rada u posebnom likovnom programu, specijalizirala se za poticanje kreativnosti i likovnog izražavanja kod djece. Posjeduje zvanje savjetnika, što potvrđuje njezinu stručnost i značajan doprinos predškolskom odgoju. Dugogodišnja je predavačica na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu, gdje vodi vježbe studentima u okviru kolegija Metodika likovne kulture, prenoseći im svoje znanje i iskustvo. Kao vanjska suradnica Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO), aktivno je sudjelovala u provedbi Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo. Također, redovito sudjeluje na međunarodnim i domaćim stručnim skupovima, konferencijama i radionicama vezanim uz predškolski odgoj i umjetničko obrazovanje, gdje predstavlja svoje istraživačke projekte i iskustva iz prakse. Suradnica je udruge Art-Media Luna. Na 1. Umjetničko-znanstvenoj konferenciji predstavljen je njezin istraživački rad u obliku kratkog znanstvenog članka, koji je objavljen u zborniku radova. Jedna je od autorica programa "Stručno-razvojni centar za poticanje cjelovitog razvoja djece upodručju likovnosti u DV "Trešnjevka". Autorica je i koautorica nekoliko stručnih publikacija i slikovnica za djecu, uključujući priručnik "Figuči čitati", nagrađen zlatnom medaljom za kvalitetu na sajmu knjiga u Berlinu. U 2025. godini, kao koautorica, objavila je knjigu pod nazivom "Umjetnost koju osjećamo: Umjetničke aktivnosti u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju kao podrška razvoju senzomotorike" (koautori: Anita Tolić, Dragica Vinožganić-Rodbinić). Njezin rad u likovnom odgoju djece i mentoriranju studenata rezultirao je organizacijom brojnih javnih izložbi dječjeg likovnog stvaralaštva. Za svoj izniman doprinos promicanju teorije i prakse ranog i predškolskog odgoja, nagrađena je prestižnom nagradom Ivan Filipović.
Kreiranje okruženja koje priča priče- scenografija u vrtićkim aktivnostima
Scenografija u vrtićkim aktivnostimaKratak opis radionice:Radionica istražuje kako scenografija može transformirati vrtićko okruženje u inspirativan prostor zadječju maštu, kreativnost i interaktivnu igru. Umjesto standardnih pristupa, sudionici će upoznatiinovativne metode oblikovanja prostora koje potiču djecu na istraživanje i pričanje priča.Kombinirajući teoriju i praktičan rad, sudionici će učiti kako jednostavni scenografski elementi mogustvoriti bogata i dinamična okruženja. Poseban naglasak bit će na upotrebi recikliranih materijala isvjetlosnih efekata u izradi interaktivnih scenografskih elemenata i lutaka.Radionica će pružiti praktične tehnike recikliranja koje potiču dječju kreativnost, eksperimentiranje irazvoj kognitivnih vještina kroz rješavanje problema. Namijenjena je odgojiteljima, pedagozima isvima koji žele obogatiti dječju igru kreativnim oblikovanjem prostora.
Diana Atanasov Piljek

Diana Atanasov Piljek je rođena u Zagrebu, diplomirala na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu kao profesor glazbene kulture (1987.). Bila zaposlena u Centru za kulturu i umjetnost, Zagreb (Glazbena umjetnost od 1.- 4. razreda), OŠ dr. Ivana Merza, Zagreb (Glazbena kultura od 4.- 8. razreda), OŠ D.Domjanića, Zagreb (Glazbena kultura od 4. - 8. razreda), OŠ M.Gupca, Zagreb (Glazbena kultura od 4. - 8. razreda i Hrvatska škola na engleskom jeziku 5.-8- razred). Na Učiteljskom fakultetuSveučilišta u Zagrebu kao nastavnik kolegija Sviranje, Glazbena kultura i Metodika glazbene kulture te izbornih kolegija Zborno pjevanje i Glazbena animacija predaje od 1996. godine. a stalno je zaposlena od 1998. godine. U akademskoj godini 2023./24.radila je kao vanjski suradnik na Sveučilištu Sjever, Odsjeku Glazba i mediji kao nastavnica kolegija Metodika glazbene kulture. Izbor iz područja djelovanja: Metodička predavanja i radionice za učitelje Hrvatske; Predavanja i radionice pjevačkog disanja i pjevanja za studente; Organizacija međunarodnih i nacionalnih znanstveno-sručno-metodičkih skupova; Vođenje dječjih, srednjoškolskih, studentskih i pjevačkih zborova odraslih (ženskih i mješovitih); Vođenje dječjih školskih orkestara; Sudjelovanje na međunarodnim kongresima; Pisanje stručnih i znanstvenih članaka; Mentoriranje više od sto diplomskih i završnih radova na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu; Pisanje udžbenika, vježbenica i metodičkih priručnika za učitelje za glazbenu kulturu u prva tri razreda osnovne škole; Recenziranje udžbenika za glazbenu kulturu i stručnih radova iz područja glazbe; Audio snimanje songova za lutkarske predstave; Snimanje i koncertno izvođenje pratećih vokala renomiranim pjevačima hrvatske pop glazbe; Polaznica doktorskog studija.
Dubravko Fiolić
Nakon srednjoškolskog obrazovanja u Centru za kulturu i umjetnost (Muzička škola Blagoje Bersa), diplomirao na Muzičkoj akademiji, odsjek Glazbena kultura. Od 1988. do 1991. radio je u nekoliko osnovnih škola (7. maj, Vrbovec, i u zagrebačkim školama Marije Jurić Zagorke, Dobriše Cesarića i Mate Lovraka). Honorarno je radio kao tonski asistent u KD Vatroslava Lisinskog, kao korepetitor u Školi za balet i ritmiku, a od 1996. radi s dječjim pjevačkim zborom Klinci s Ribnjaka. Na Učiteljskom fakultetu je od 1996. god. Drži Vježbe iz metodike glazbene kulture i Glazbeni praktikum. Glazbena kultura i umjetnost i glazbena produkcija glavna su mu područja profesionalnih interesa i aktivnosti. Napisao je radove o interdisciplinarnim elementima u edukaciji sviranja sintesajzera studenata učiteljskih studija i o utjecaju slušanja glazbeno-umjetničkih djela na formiranje dječjeg glazbenog ukusa putem nastave glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole. U sklopu ciklusa Djeca Hrvatske djeci Europe, sa zborom Klinci s Ribnjaka sudjelovao je na međunarodnim koncertima širom Europe: 2011. Ljubljana; 2012. Rim; 2012. Beč; 2013. Budimpešta; 2014. Prag; 2015. Priština; 2016. Sarajevo; 2016. Bratislava; 2017. Skopje; 2017. Bruxelles; 2018. Beograd. Šest puta su nominirani, a 12 su puta osvojili Diskografsku nagradu Porin.
Glazbeno stvaralaštvo
Radionica započinje kratkim uvodnim predavanjem o elementima glazbene kreativnosti, pružajući teorijsku podlogu za praktični rad. Kroz tri školska sata sudionici će istraživati proces stvaranja songova i njihovog povezivanja u glazbeno-scensku cjelinu. Kroz kreativne vježbe, improvizaciju i zajednički rad razvijat će melodije, ritmove i tekstove, učeći kako glazba može oblikovati priču i scenski izraz. Radionica potiče slobodno izražavanje, timski rad i razumijevanje glazbenih struktura kroz interaktivan i inspirativan pristup.